O Mainama i Maslinarstvu kod nas

Smatra se da je maslina jedna od najstarijih namirnica, poznata već između 5 i 7 000 godina, porijeklom s Krete. Ubrzo se proširila u Egipat, Grčku, Palestinu i Malu Aziju.

Spominje se u Bibliji, opisana je u djelima drevne egipatske civilizacije, a veliku ulogu imala je i u grčkoj mitologiji, gdje se spominje da je maslina nastala kada je božica Atena u nadmetanju s Posejdonom bacila kap vode na klisuru, na kojoj je potom izrasla maslina.

Od antičkih vremena maslinovo drvo osiguravalo je hranu, koristilo se za ogrjev i građu, a plod se koristio u liječenju mnogih bolesti. Smatrana je simbolom mira i mudrosti.

Masline su vrsta voća i plod su drveta Olea europaea. Zbog visokog postotka masti (15-35%), maslina je dobila ime po latinskoj riječi olea, što znači ulje. Cvate u travnju i svibnju, a plod se bere u jesen.

U doba dok se tehnologija prerade još nije razvila, dio nezrelih maslina ubirao bi se u rujnu i neko vrijeme namakao u morskoj vodi, nakon čega bi se one oprale i spremale u kamene posude ili staklenke, te prelile morskom vodom s dodanim grančicama komorača. Tako pripremljene, mogle su se konzumirati do sljedećeg proljeća. Crne, potpuno zrele masline solile su se i spremale u posude ili pletene košare koje su propuštale vodu.